Menu

Koje su zdrave, a koje štetne masnoće?

Sve masti bilo životinjskog ili biljnog porijekla sadrže neku kombinaciju masnih kiselina koje se dijele na:

  1. Zasićene – veoma stabilne masnoće koje zagrijavanjem ne mijenjaju kemijsku strukturu i na sobnoj temperaturi su u krutom stanju.
  2. Jednostruko nezasićene – relativno stabilne, na sobnoj temperaturi su u tekućem stanju.
  3. Višestruko nezasićene – jako nestabilne pa ih se ne preporuča zagrijavati niti koristiti u kuhanju, ostaju tekuće čak i u frižideru.

Zdrave masnoće su:

  • maslac pašnih krava
  • svinjska/goveđa/pačja/pileća/guščja mast kvalitetno hranjenih životinja koje borave vani
  • nehidrogenizirano kokosovo ulje
  • ekstra djevičansko hladno prešano maslinovo ulje
  • ulje jetre bakalara dobiveno hladnim postupkom

Maslac, svinjska/goveđa/pačja/pileća/guščja mast i kokosovo ulje sadrže najviše zasićenih masnih kiselina pa je njih najbolje koristiti za kuhanje. Maslinovo ulje sadrži najviše jednostruko nezasićenih masnih kiselina, tekuće je na sobnoj temperaturi, a u frižideru se djelomično stvrdne. Bolje ga je koristiti bez zagrijavanja jer više temperature uništavaju njegove vrijedne komponente.

Kod nabavke masnoća životinjskog porijekla treba paziti na to čime se životinje hrane i u kakvim uvjetima žive jer se otrovi topivi u mastima (kao npr. DDT) akumuliraju u njima. Najbolje je kupovati maslac i druge masnoće organski uzgojenih životinja.

Štetne masnoće su:

  • biljna ulja (suncokretovo, sojino)
  • margarin

U biljnim uljima prevladavaju višestruko nezasićene masnoće, a sama ulja su proizvedena na visokim temperaturama pa je njihova kemijska struktura promijenjena što ih čini jako štetnima. Također sadrže nepovoljan omjer omega 6 i omega 3 masnih kiselina. Omege 6 potiču upalne procese u organizmu i zgrušavanje krvi, a omege 3 ih zaustavljaju i rastvaraju krvne ugruške. Zato bi njihov omjer iz hrane trebao biti podjednak. Pretjerani unos omega 6 u odnosu na omega 3 masne kiseline izaziva kronične upale, začepljenje arterija, visoki krvni tlak, iritaciju probavnog sustava, slabljenje imuniteta, sterilnost, rak i dobivanje na težini. 2

Margarin i druge masnoće dobivene hidrogenizacijom (očvršćivanjem) također treba izbjegavati jer taj postupak mijenja kemijsku strukturu polaznih ulja stvarajući masnoće koje su vrlo štetne za zdravlje, između ostalih trans masnoće koje onesposobljuju imunitet i povezuju se s dijabetesom, aterosklerozom, tumorom, neurološkim i psihijatrijskim stanjima, remete normalnu trudnoću i začeće, proizvodnju hormona, odgovor inzulina na glukozu, rad enzima i štetno djeluju na jetru i bubrege. Kako se izlučuju u majčino mlijeko, ugrađuju se u mozak dojenčeta umjesto prirodnih nezasićenih masnoća i tako remete razvoj mozga.4

Hidrogenizirana biljna ulja također sadrže trans masnoće kao i sva hrana pripremljena s njima (industrijski proizvedeni krekeri, grickalice, čips, keksi, kolači, sladoled, mnoge vrste čokolade).

Literatura

Još informacija:
Istine i laži o hrani: Dobre i loše masnoće
WAPF: Know Your Fats Introduction