Menu

Čvrsti jogurt s vanilijom

Čvrsti jogurt s vanilijom iz kućne izrade smo prvi put probali u SAD-u i toliko nam se svidio da smo tražili recept. Za čvrstoću jogurta neophodno je grijanje mlijeka na temperaturu na kojoj ne preživljavaju korisne bakterije i enzimi iz mlijeka, kompromis kada se jogurt radi za one koji nisu ljubitelji tekuće verzije. Nutritivno vrijedniji i korisniji je sirovi jogurt za koji se mlijeko ne zagrijava preko 42 stupnja Celziusa što nas sin kao da nekako i sam zna još otkad je bio beba.

Sprema: Marina

Sastojci:

  • 8 litara sirovog mlijeka
  • 1/8 žličice ABY653 kulture za jogurt
  • 2 štapića vanilije ili 2 zličice vanilije u prahu

Upute:

  • Što svježije mlijeko zagrijati na 83 stupnja Celziusa.
  • Štapiće vanilije razrezati duž sredine na dvije mahune i nožem pokupiti sjemenke. Mahune i sjemenke (ili vaniliju u prahu) ubaciti u mlijeko dok se zagrijava.
  • Lonac s mlijekom držati u sudoperu u hladnoj vodi dok se mlijeko ne ohladi na 41-42 stupnja Celziusa. Po potrebi zamijeniti ugrijanu vodu u kojoj se lonac nalazi hladnom.
  • Ubaciti starter i miješati pjenjačom oko 2 minute.
  • Po volji izvaditi mahune vanilije.
  • Smjesu uliti u čiste staklenke i čvrsto poklopiti.
  • Staviti staklenke u prijenosni hladnjak, uliti vodu temperature 42 stupnja Celziusa do ruba poklopca najniže staklenke i poklopiti.
  • Nakon 8 sati prebaciti obrisane staklenke u hladnjak.
  • Jogurt se može jesti čim se ohladi, a izdrži i do mjesec dana u hladnjaku.

Napomene:

  • Nije dobro skidati vrhnje s mlijeka jer to smanjuje njegovu nutritivnu vrijednost i negativno utječe na okus jogurta.
  • Starter za jogurt je najbolje čuvati u zamrzivaču.
  • Količinu startera treba prilagoditi prema preporukama danim pri kupnji određenog startera.
  • Najbolji su rezultati ako se radi sa većom količinom mlijeka. Za manje količine mlijeka se potrebna količina startera ne smanjuje proporcionalno.
  • Mlijeko se može prokuhati i pustiti da što više vode ispari ako se želi dobiti gušći jogurt.
  • Starter se ne smije stavljati u mlijeko prije nego se ono ohladi na 42 stupnja jer bi visoke temperature ubile bakterije koje rade jogurt. Također nije dobro stavljati starter u mlijeko hladnije od 42 stupnja jer tako rast broja bakterija ne bi u samom početku bio dovoljno brz što može rezultirati nedovoljno čvrstim jogurtom.
  • Umjesto startera sa može koristiti prethodna tura jogurta iz kućne izrade u omjeru od 3 žlice jogurta na litru mlijeka. Ovo nije dobro ponavljati puno puta zaredom jer treća ili četvrta tura na taj način dobivenog jogurta može ispasti nedovoljno čvrsta.
  • Ako želite sačuvati korisne bakterije i enzime iz mlijeka, sirovo mlijeko je dovoljno zagrijati na 41-42 stupnja Celziusa, ubaciti kulturu i staviti na fermentaciju. Tako se dobije nešto između jogurta i kiselog mlijeka. Rok trajanja sirovog jogurta je tjedan dana.
  • Jogurt može fermentirati i duže od 8 sati da se dobije čvršća i kremastija struktura te kiseliji okus.
  • Za osobe osjetljive na laktozu se preporuča fermentirati jogurt 24 sata i to u dehidratoru (obično postavljenom na 38 stupnjeva Celziusa).
  • Osim u prijenosnom hladnjaku i dehidratoru, jogurt može fermentirati na drugom toplom mjestu na kojem temperatura ne prelazi iznad 42 stupnja Celziusa, npr. u pećnici koja ima tu mogućnost. Standardni aparati za jogurt često nisu pouzdani jer se pregrijavaju.